Sve je do 2010. oštećenik kojem je neimovinska šteta pričinjena publikacijom medijskih dezinformacija mogao posegnuti, in cumulo, za oblicima naknade, reparacije odnosno sanacije pričinjene mu neimovinske štete normiranima Zakonom o medijima
Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Kako, međutim, svako pravno načelo i pravilo u pravilu poznaje i iznimke, tako Zakon o obveznim odnosima, ali i drugi propisi
S obzirom na činjenicu da je prošlo (po)nešto vremena od kada smo u stručnom članku kritički promišljali o konačnoj Presudi Evropskog suda za ljudska prava donijetoj u predmetu Klauz protiv Hrvatske, Zahtjev broj 28963/10, odlučili smo u relevantnoj tuzemnoj judikaturi provjeriti i utvrditi je li ista, i ako jest u kojoj mjeri i na koji način, utjecala na odlučivanje parničnih sudova o sporednom traženju osnovom naknade troškova parničnog postupka
Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Kako, međutim, svako pravno načelo i pravilo u pravilu poznaje i iznimke, tako Zakon o obveznim odnosima, ali i drugi propisi
Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Kako, međutim, svako pravno načelo i pravilo u pravilu poznaje i iznimke, tako Zakon o obveznim odnosima, ali i drugi propisi
Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Kako, međutim, svako pravno načelo i pravilo u pravilu poznaje i iznimke, tako Zakon o obveznim odnosima, ali i drugi propisi
Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, baziran na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, po nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Kako, međutim, svako pravno načelo i pravilo u pravilu poznaje i iznimke, tako Zakon o obveznim odnosima, ali i drugi propisi
Pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja i pravo na osobnu invalidninu dva su prava u sustavu socijalne skrbi normirana u Glavi V. Zakona o socijalnoj skrbi pod naslovom Prava u sustavu socijalne skrbi. U predmetnom ćemo radu prezentirati neke novine u normiranju tih prava koje su u ZSS inkorporirane i integrirane 30. prosinca kao danom stupanja na snagu pretežitog dijela Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
Kad je u pitanju podjela šteta na vrste u praksi se najčešće javlja ona na neimovinsku koju Zakon o obveznim odnosima koncepcijski definira kao povredu prava osobnosti, i imovinsku, koja se može manifestirati u dva pojavna oblika, umanjenje nečije imovine, kada je posrijedi stvarna šteta, ili sprječavanje mogućnosti povećavanja imovine, kada je posrijedi izmakla korist, dobit ili zarada. Nadalje, za potrebe ovog rada relevantna nam je i podjela na postojeću, pretrpljenu ili već pričinjenu štetu, dakle
Kad je u pitanju podjela šteta na vrste u praksi se najčešće javlja ona na neimovinsku koju Zakon o obveznim odnosima koncepcijski definira kao povredu prava osobnosti, i imovinsku, koja se može manifestirati u dva pojavna oblika, umanjenje nečije imovine, kada je posrijedi stvarna šteta, ili sprječavanje mogućnosti povećavanja imovine, kada je posrijedi izmakla korist, dobit ili zarada. Nadalje, za potrebe ovog rada relevantna nam je i podjela na postojeću, pretrpljenu ili već pričinjenu štetu, dakle
